Pokušaj pripitomljavanja divljih životinja nije rijetkost, čovjek ponekad uspije da životinju kojoj je prirodno stanište divljina ukroti i pruži joj dom, ali postoje vrste za koje naučnici vjeruju da nikada neće postati kućni ljubimci.
Vjeruje se da su ljudi počeli da pripitomljavaju životinje prije 13.000 godina. Uspjeli su da pripitome brojne vrste, piše Nacionalna geografija i navodi da je važno napraviti razliku između ukroćenih i pripitomljenih životinja. Možemo da vidimo ljude koji kao ljubimca imaju lisicu, slona ili zebru, ali to su pojedinačni slučajevi i ne možemo da govorimo o pripitomljavanju vrste.
Može da se desi da ukroćena životinja pobjegne i vrati se u prirodu, što nije slučaj sa pitomim. Kako bi pripitomljavanje bilo uspješno, potrebno je primijeniti proces vještačke selekcije i ponoviti ga kroz dvanaest generacija. Nakon toga, dobija se vrsta koja je genetski drugačija od svojih divljih predaka. Zbog toga je uprkos volji i trudu neke životinje nemoguće pripitomiti
World Atlas predstavlja deset životinjskih vrsta koje nije moguće pripitomiti.
Zebra
Tokom 19. vijeka kolonizatori su pokušavali da pripitome zebre na svojim putovanjima u Afriku. Često su dolazili u situaciju da im se konji razbole, a kako je bilo teško nabaviti nove došli su na ideju da pripitom zebre ali nisu uspjeli. Glavni razlog zašto im to nije pošlo za rukom, osim što su zebre manje od konja i neudobnije za jahanje, je taj što ih je mnogo teže uhvatiti i što su jedna od agresivnijih vrsta.
Ipak, da možete da imate zebru potvrđuje Bev Grifits, koja vodi konjički klub i koja uz konje ima zebru kojoj je najbolji prijatelj jedan magarac. Ipak, činjenica da zebra živi u tom centru ne znači da je riječ o pripotomljenoj vrsti.
Los
Kralj Karl XI od Švedske u istoriji je poznat i po pokušaju da pripitomi losa. Kralj je želio da jaše životinju koja bi bila mnogo opasnija od konja, kako bi ulio strah u kosti neprijateljima. Odlučio je da to bude los, ali njegov pokušaj je propao. Ipak, ruski naučnici i dalje pokušavaju da pripitome ove životinje.
Dingo
Dingo je vrsta iz porodice kanida koju nazivamo australijski divlji pas. Iako su sličnosti sa psima velike, čovjek nije uspio da pripitomi ovu vrstu. Dingo je ipak vrsta za sebe i ljudi su prestali sa pokušajima njihovog pripitomljavanja.
Bonobo
Bonobo predstavlja jedinstven primjer vrste koju nije pripitomio čovjek, već se pripitomila sama. Naučnici još uvijek pokušavaju da utvrde kako je tačno tekao taj proces. Pretpostavlja se da je započeo prije dva miliona godina u Africi, kada su preci bonoboa odvojeni od šimpanzi formiranjem rijeke Kongo.
Bonoboi su se našli južno od rijeke, u prijatnijim uslovima za život i izobilju hrane. Zbog toga su ženke postale izbirljivije u potrazi za partnerom. Birale su nježnije partnere, dok su agresivni primjerci izumrli. Tako je nastala bonobo vrsta.
Rakun
Rakuni izgledaju preslatko i lako možemo da ih zamislimo kao kućne ljubimce, ali pokušaji pripitomljavanja nisu dali željene rezultate. Manje je poznato da bi rakuni bili uspješni kao radne životinje i čovjek bi imao brojne benefite od njih. Ipak, rakuni su agresivni i destruktivni i ne vole da budu zatvoreni.
Lisica
Iako su poznati pojedinačni primjeri kada je čovjek uspješno ukrotio lisicu, pripitomljavanje u većem obimu nije urađeno. Međutim, ljudi su u prošlosti uspjeli da pripitome jednu vrstu lisice, ali je ona izumrla. Svi savremeni pokušaji do danas nisu dali rezultate.
Kojot
Kojoti su vrsta koja izbjegava čovjeka i veoma ih je teško uhvatiti. Ove životinje su i prenosioci teških bolesti, pa je neophodan dodatni oprez. Bilo je puno pokušaja njihovog pripitomljavanja, a čak i ukrštanja kojota sa nekim vrstama pasa. Ipak, životinje nastale ovim procesom nisu bile pravi kojoti.
Slon
Iako se širom Azije slonovi hvataju i dresiraju, oni nisu pripitomljene, već ukroćene životinje. Za proces pripitomljavanja neophodno je primijeniti vještačku selekciju, odnosno odabrati primjerke sa željenim osobinama koje će njihovi potomci nasljeđivati. Ovaj proces najčešće traje kroz dvanaest generacija, nakon čega životinje postaju genetski različite od svojih predaka iz divljine.
Nilski konj
Nilski konj je jedna od najopasnijih životinja. Oni godišnje ubiju isto ljudi koliko i lavovi, tigrovi, slonovi, bizoni i nosorozi zajedno. Zabilježeno je nekoliko pokušaja pripitomljavanja nilskih konja, ali su se svi završili bezuspješno, a neki čak i ljudskom smrću.
Velika bijela ajkula
Bilo je ljudi koji su pokušali da ukrote i pripitome veliku bijelu ajkulu. Mnoge ajkule koje su uspijevali da uhvate uginule bi poslije nekoliko dana ili nekoliko sati. Ova vrsta ne voli zatočeništvo i poznato je da mogu da udaraju glavom u staklo akvarijuma sve dok ne umru.
Izvor glavne fotografije: Alp Cem from Pixabay
Možda vas zanima: Umin put od farme krzna do zvijezde sa 200.000 pratilaca