Druženjem sa životinjama, djeca razvijaju strpljenje i samokontrolu, razvoj emocionalne inteligencije i socijalizacije, poštovanjE i ljubav prema prirodi i životinjama

Da je ljubimac pravo malo blago znaju svi koji ih imaju. Imaju pozitivan uticaj na ljude, ali i na odrasle, a koliko su u našim životima važne životinje govore i riječi Dragane Božić, predsjednice Udruženja građana “Srce Pegaza”, koja organizuje druženje djece sa životinjama i s ponosom ističe pozitivne reakcije na terapijsko jahanje.

Djevojčica sa osmijehom stoji na konju i širi ruke
Druženje s konjima djeci daje samopozdanje i osjećaj sreće FOTO: UG “Srce Pegaza”

Naše udruženje je podnijelo inicijativu Gradu Banjaluka za izdvajanje dijela sredstava za terapijsko jahanje djece sa poteškoćama u razvoju. Trudimo se da što više naših aktivnosti bude vezano za prirodu i životinje. Tako smo imali i druženje u selu Gerzovu sa porodicom Zec koja ima više od 50 konja, a gdje planiramo i kamp za djecu i zbližavanje sa konjima i drugim životinjima”, rekla je Božićeva za portal Mojljubimac.net.

Ona kaže da u Udruženju dosta vremena provode sa životinjama i opisuje druženje djece s konjima.

IMG c5abfd7ccc67b23cab64bc9f77a003b9 V
Dragana Božić uživa u radu sa djecom i druženju sa konjima

Jahanjem podstičemo rad neurološkog i lokomotornog sistema, ojačavamo skeletnu muskulaturu i poboljšavamo kretnje ruku, nogu, držanje glave te ojačavamo trup i držanje tijela. Kretanje konja ima slične pokrete s hodom čovjeka. Konj svojim kretnjama i ritmom stimuliše tijelo jahača te aktivira njegove mišiće. Jahanje zapravo stimuliše hod aktiviranjem upravo onih mišića koji kod jahača nisu aktivni. Kombinacija topline i ritmičkih kretnji konja reguliše mišićni tonus jahača, poboljšava njegov krvotok i stimuliše rad svih unutrašnjih organa. Djeca na početku jahanja nisu samostalna na konju, ali sa predanim radom budu osposobljenja da samostalno jašu, kasaju i, zavisnosti od sposobnosti djeteta, galopiraju. Druženjem sa životinjama, djeca razvijaju strpljenje i samokontrolu, razvoj emocionalne inteligencije i socijalizacije, poštovanjE i ljubav prema prirodi i životinjama”, kaže Dragana Božić i dodaje:

“Većina djece odmah reaguje na životinje, bilo da se radi o konju, psu ili kozicama i uspostavlja kontakt sa njima. Svako dijete/čovjek je individua za sebe i naravno različito reaguje. Veoma mali broj djece ne uspostavi kontak sa životinjama. Srećni smo kada dijete potpuno prihvati konja, a to podrazumijeva spremanje konja za rad (jahanje), četkanje konja, hranjenje, izvođenje u ispust. Ljepota i plemenitost konja, njihova toplina i ritam pokreta predstavljaju jedinstven terapijski efekat na dijete sa osjećajima zadovoljstva i kontrole koji proizlaze iz jahanja i upravljanja jahanjem.”

grupa djece gleda konja u štali
Djeca obožavaju životinje FOTO: UG “Srce Pegaza”

“Cilj je koristiti prirodnu povezanost između ljudi i životinja da bi se obezbijedili komfor, mir i druženje”, naglašava Božićeva.

Terapijsko jahanje podrazumijeva da i priremu konja u terapijske svrhe jer je svaki konj jedinstven i ima karakterističnu osobinu (neki su dominantni, anksiozni, razdražljivi, zaštitnički, društveni, radoznali) zavisno od nasljeđa, odgoja, treninga i okruženja u kojem živi.

“Zbog toga je za rad sa djecom najvažnija poslušnost i dobro ponašanje konja. Terapija sa konjima ima za svrhu postizanje različitih terapijskih ciljeva: kognitivnih, fizičkih, emocionalnih, socijalnih, edukativnih i važan je za svu djecu u razvoju”, kaže Božićeva.

Pozitivni uticaji terapijskog jahanja na dijete

– zadržavanje pažnje na duže vremenske periode

– razvijanje spretnosti i motorike

– učenje prostornih odnosa (lijevo i desno)

– razvijanje govora, slušanja, gledanja, pamćenja

– razvijanje vještine timskog rada

– razvoj samopouzdanja, samokontrole i kontrole straha

– razvijanje sposobnosti za život u zajednici

“Povratak prirodi treba da nam bude imperativ”

IMG aa6ad3a80e85ff259c6f71a7a8c19bda V
Tamara Ćosić je jedan od osnivača UG “Srce Pegaza” i trener jahanja

UG “Srce Pegaza” organizuje često druženje sa životinjama, niz radionica, poput one kada su djeca pravila kućice za ptice koje su postavljene u Parku “Mladen Stojanović” u Banjaluci, ali tu je i niz drugih aktivnosti.

“Misija udruženja je edukacija prvenstveno djece i mladih, ali i pripadnika treće životne dobi o važnosti zdravog i uravnoteženog načina života uz redovnu fizičku aktivnost primjerenu uzrastu, borbu protiv bolesti otuđenja u savremenom načinu života i ovisnosti o tehnologijama te podsticanje razvoja kreativnosti svakog pojedinca. Igra, sport, druženje i poštovanje načela zdravog života treba da preovladaju nad tehnološkim otuđenjem modernog načina življenja. Povratak prirodi treba da nam bude imperativ i da što bolje upoznamo prirodno okruženje u kom živimo više ćemo ga cijeniti i čuvati za buduće naraštaje”, rekla je Dargana Božić, predsjednica UG “Srce Pegaza”.

Možda vas zanima: Djeca ukrasila kućice za ptičice, topao dom i hrana im omogućili bezbrižnu zimu