Pruge mačaka oduvijek su intrigirale naučnike, odnosno zašto su baš takve kakve jesu, a predmet istraživanja bile su Tabi mačke – kućne mačke čije krzno sadrži pruge i tačkice, kao i šaru na čelu koja izgleda kao slovo M.

U studiji objavljenoj ove nedjelje u časopisu “Nature Communications”, naučnici izvještavaju da se geni koji postavljaju obrazac izgleda ove mačke aktiviraju u ćelijama kože embriona prije nego što se razvije krzno mačke, prenosi nationalgeographic.rs.

Rane ćelije kože čak oponašaju pruge pod mikroskopom. Ovakvo otkriće nikada ranije nije viđeno u embrionalnim ćelijama.

Autori smatraju da je moguće da se ovim jedinstvenim genetskim procesom stvaraju pruge i mrlje kod divljih mačaka. Riječ tabi (tabby) potiče od al-‘Attābiyya, četvrti u Bagdadu koja je u 16. vijeku proizvodila fini prugasti svileni taft. A same pruge vjerovatno potiču od direktnog pretka domaće mačke, prugaste bliskoistočne divlje mačke.

“Postoji uvijek to neko zadovoljstvo kada shvatite nešto više o svijetu”, kaže vođa studije Greg Barš, istraživač na Institutu za biotehnologiju HadsonAlfa, istraživačkoj ustanovi sa sjedištem u Hantsvilu u Alabami.

Kao deo etički odobrenog protokola istraživanja, Barš, Kristofer Kelin, genetičar sa Univerziteta Stanford, i viša naučnica sa HadsonAlfe Keli Mekgovan prikupili su skoro hiljadu embriona koji bi inače bili bačeni iz veterinarskih klinika koje sterilišu divlje mačke, od kojih su mnoge trudne pri prijemu.

Kada je Mekgovan pod mikroskopom pregledala ćelije kože embriona starih 25 do 28 dana, primijetila je da su deblja područja kože ispresjecana tanjim dijelovima, stvarajući privremeni uzorak boje koji je podsjećao na tamnu boju odrasle mačke.

Posebno je bila iznenađena što je otkrila takav obrazac tako rano u razvoju embriona, mnogo prije prisustva folikula dlake i pigmenta, koji su ključni za boje kod životinja.

Da bi bliže pogledali, tim je analizirao pojedinačne ćelije kože embriona i pronašao dva tipa, od kojih je svaki izrazio zasebne skupove gena. Među njima, gen koji se najviše razlikovao bio je složeno nazvan Dickkopf WNT Signaling Pathway Inhibitor 4, ili DKK4.

Barš objašnjava da je DKK4 takođe prenosni protein, nazvan “izlučeni molekul”, koji signalizira drugim ćelijama oko sebe, govoreći im: “Vi ste posebni. Vi ste područje gdje tamna kosa treba da raste.”

Kad sve ide po planu, ćelije sa DKK4 na kraju postaju tamne oznake koje mačke čine tamnim.

Ali često se javljaju mutacije, što rezultira drugim bojama i uzorcima dlaka, kao što su bijele mrlje ili tanje pruge. Do promjena može doći i u pigmentaciji: Potpuno crni premaz, na primjer, nastaje kada pigmentne ćelije koje su trebale da naprave boju proizvode samo tamni pigment, prenosi nationalgeographic.rs.

Izvor fotografije: Wikipedia.org

Pratite nas: Facebook  Instagram

Možda vas zanima: Kako su Neli i Pipi spojile Sarajevo, Banjaluku i Zagreb